Vijesti

Mali Lošinj

Geografski položaj
Otok Lošinj sastavni je dio cresko-lošinjske otočne skupine i čini zapadni niz Kvarnerskih otoka unutar Kvarnerskog zaljeva, koji je zajedno s Tršćanskim zaljevom, najdublje u europsko kopno uvučeni dio Mediterana. Cresko-lošinjska otočna skupina pruža se od sjeverozapada prema jugoistoku u dužini od 99 km s ukupnom površinom od 513 km2, što je 16% od ukupne površine jadranskih otoka.
Zapadni niz Kvarnerskih otoka čine otoci: Cres (409 km2), Lošinj (75 km2) i manji otoci: Unije (17 km2), Ilovik (6 km2), Susak (4 km2), Vele Srakane (1 km2), te niz malih nenaseljenih otočića. Otoci ove skupine svojim središnjim položajem obavljaju funkciju prirodnog mosta između Istre i Dalmacije.
Ovo otočje leži u sredini sjeverne hemisfere jer kroz njegov dio prolazi 45. stupanj sjeverne geografske širine, tako da se veći dio nalazi u suptropskoj zoni južne polovice sjeverne polutke, što utječe na klimu i način života stanovništva.
Otok Lošinj jedanaesti otok na Jadranu po veličini, dužine 33 km, sa širinom koja varira od 4,75 km na sjeveru i u središnjem dijelu, do čak 0,25 km blizu grada Malog Lošinja. Ukupna dužina razvedene obale otoka Lošinja iznosi 112,7 km. Čitava je obala arhipelaga prepuna privlačnih draga i dražica, ugodnih za kupanje i sunčanje.
Najviša planina Lošinja je šumovita Osoršćica (588 m), dugačka oko 10 km, koja se proteže uzduž sjevernog dijela otoka. Gorovitiji otok Cres ima najvišu goru Sis (650 m) i svoj prirodni fenomen - slatkovodno Vransko jezero. Taj golemi prirodni spomenik slatke i zdrave vode sadrži više od 200 milijuna m3 vode i opskrbljuje sva mjesta na otocima pitkom vodom.
U davnoj prošlosti Cres i Lošinj bili su jedinstveni otok, tek umjetno prokopanim kanalom kod Osora, vjerojatno u rimsko doba, nastala su dva otoka koja su danas povezana cestovnim mostom i u prometnom geografskom smislu tvore jedinstvenu cjelinu.

Klima
Prema Köppenovoj klasifikaciji klime Lošinj ima umjereno toplu klimu s najtoplijim mjesecom srpnjem koji ima srednju temperaturu 24,5oC i najhladnijom veljačom sa 7,7oC. Srednje dnevne temperature više od 20oC mogu se očekivati od početka lipnja do kraja rujna. Temperature mora su od sredine lipnja i do kraja rujna više od 20oC, pa je u tom razdoblju more ugodno za kupanje.
Hladni dani, u kojima temperatura padne ispod 0oC vrlo u rijetki. Nasuprot tome, topli dani, s najvišom dnevnom temperaturom višom od 25oC, javljaju se od svibnja do listopada, a u srpnju i kolovozu gotovo su svi dani topli. Nerijetko ljeti najviša dnevna temperatura prijeđe i prag od 30oC (vrući dani), a u srpnju i kolovozu često niti noćna temperatura ne padne ispod 20oC (dani s toplim noćima). Srednja godišnja naoblaka manja je od 5 desetina. Naoblake je više zimi, kada je nešto više od polovice neba zastrto oblacima. U proljeće se količina naoblake smanjuje, a ljeti postiže najniže vrijednosti - u srpnju i kolovozu svega je 3 desetine neba zastrto oblacima.
S ukupno više od 260 dana sa sijanjem Sunca godišnje, Lošinj spada među najsunčanija područja u Hrvatskoj. Od studenog do veljače u prosjeku ima 4-5 sunčanih sati dnevno, a u najsunčanije godišnje doba, ljeti, sunce u prosjeku sije duže od 10 sati dnevno. Vedri dana, u kojima je srednja dnevna naoblaka manja od 2 desetine, češći su od oblačnih dana, kada je više od 8 desetina neba prekriveno oblacima. Najviše vedrih dana ima ljeti, a u srpnju i kolovozu takvih je više od trećine dana u mjesecu. Najviše oblačnih dana ima od studenog do ožujka, ali ni u tim mjesecima u prosjeku nema više od 10 oblačnih dana u mjesecu.
Godišnje u Malom Lošinju padne oko 918 mm oborine. Najviše oborine padne zimi, što je obilježje maritimnog oborinskog režima. Od listopada do ožujka padne oko 59% ukupne godišnje količine oborine, a u tom razdoblju mjesečno ima oko 7 do 10 oborinskih dana. U toplom dijelu godine oborine je manje, rjeđi su i oborinski dani, i ljeti u prosjeku ima samo 3 do 5 oborinskih dana na mjesec.
U godišnjoj ruži vjetra prevladavaju slabi vjetrovi. Najčešći su vjetrovi iz sjever-sjeveroistočnog smjera, a sljedeći po učestalosti su vjetrovi iz južnog smjera. Ovakav vjetrovni režim karaktersitičan je za čitavu obalu, ukazujući na pojave bure i juga. Ljeti, sredinom dana, karakteristično je strujanje iz zapadnog kvadranta, poznati maestral, koji je međutim u ukupnoj godišnjoj ruži vjetra slabije izražen.
Interval osjeta ugode, na koji utječu temperatura, vlaga i vjetar i Sunčevo zračenje, u Malom Lošinju se, prema prosječnom osjetu, kreće od vrlo hladnog do ugodno toplog. Od sredine studenoga do sredine ožujka u prosjeku je hladno u popodnevnim satima, dok su jutra i večeri vrlo hladni. Rano proljeće i kasna jesen su svježi. U svibnju, te od polovice rujna i u listopadu je ugodno svježe, a lipanj i prva polovica rujna su ugodni. Ljetna jutra i večeri su ugodni, a popodneva ugodo topla, tek krajem srpnja topla.
Razdioba osjeta ugode u popodnevnim satima ukazuje da je već u ožujku prevladavajući osjet svježega, a u travnju i svibnju ugodno svježe ili ugodno, pa je to doba vrlo pogodno za aktivni odmor uz šetnje i sport. Zbog prevladavajućeg osjeta ugodnog i toplog, ljeti je boravak na otvorenom moguć tijekom čitavoga dana, a osjet vrućine koji se javlja isključivo u popodnevnim satima u srpnju i kolovozu, ublažit će osvježavajuće kupanje u moru.
Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske
Autor: M.Sc. Ksenija Zaninović

2. kolovoza 2024.